FORUMTEATAR-pozorišni forum

  • Početna
  • Forum
  • Pomoć
  • Trazi
  • Kalendar
  • Prijavljivanje
  • Registracija
Dobrodosli! Nalazite se na forumu posvecenom pozorisnoj umetnosti. Molimo vas da se registrujete jer kao gost ne mozete videti fotografije na forumu.
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Фебруар 08, 2012, 03:54:56

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
FORUMTEATAR-pozorišni forum > Forum > Drama > Dramska pozorišta (Urednik: Umetnik u usponu) > Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
Stranice: [1] 2 3   Idi dole
« prethodna tema sledeća tema »
  Štampaj  
Autor Tema: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica  (Pročitano 4183 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Davorin Dinic
Vlasnik foruma
Administrator
*
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 30
Poruke: 1804



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%


Pogledaj profil WWW
Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« poslato: Септембар 26, 2009, 12:33:47 »



Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház je osnivan 1994. godine u Subotici. U početku je radio u okviru Naradnog Pozorišta Subotice. Od 2006. godine direktor ustanove je Andraš Urban. Ekipa pozorišta se sastaje od 5 mladih glumaca (Béres Márta, Erdély Andrea, Mészáros Árpád, Mikes Imre Elek, Méazáros Gábor), koji su posle akademije odmah dobili mogućnost da ukažu svoj talenat. U okviru pozorišta se organizuje  Dezirejov Tramvaj program gde su već gostovali umetnici (plesači, muzičari,pozorišta) iz raznih zemalja.
U zadnjih godinama gostovao na više festivala u Mađarskoj, Rumuniji i širem Srbije.
Nagrade i priznanja:
- POSZT 2008 (Pecs National Theatre Festival), Pečuj-Mađarska - Specijalna nagrada festivala za predstavu Urbi et Orbi
- Sterijino Pozorje 2008, Novi Sad - nagrada žirija za najbolju predstavu Urbi et Orbi
-INFANT 2008, Novi Sad - glavna nagrada za prestavu Brecht: The Hardcore Machine
-Festival mađarskih manjinskih pozorišta u Kišvardi 2009, Kišvarda-Mađarska - specijalna nagrada grada Kišvarda za predstavu Terapija
- Sterijino Pozorje 2009, Novi Sad - specijalna nagrada festivala za Terapiju
Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház ove godine slavi 15 godina postojanja.

Sačuvana

www.davorindinic.com

Macka se uvek doceka na noge, hleb uvek pada na namazanu stranu. Ako zalepimo macku za hleb, ona ce lebdeti u kvantnoj neodredjenosti.....

 

Davorin Dinic
Vlasnik foruma
Administrator
*
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 30
Poruke: 1804



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%


Pogledaj profil WWW
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #1 poslato: Септембар 26, 2009, 12:35:41 »

Preporucujem da svratite do sajta ovog pozorista... licno sam odusevljen kako je uradjena internet prezentacija...

http://www.kosztolanyi.org/SR/
Sačuvana

www.davorindinic.com

Macka se uvek doceka na noge, hleb uvek pada na namazanu stranu. Ako zalepimo macku za hleb, ona ce lebdeti u kvantnoj neodredjenosti.....

 

Dejan Marinkovic
Ex Dexyco - Dopisnik iz Smedereva
Global Moderator
*
Van mreže Van mreže

Pol: Muškarac
Starost: 23
Poruke: 383



Aktivnost u poslednjih 30 dana
10%


Pogledaj profil WWW
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #2 poslato: Септембар 26, 2009, 02:46:10 »

Dobar im je sajt...
Sačuvana

Valjda sam jedini čovek koji sumnja u sebe. Sve češće mi se čini da nisam nikakav oblik, već da slobodno jedrim kroz sopstveno pijanstvo, prepušten sunčevom vetru odlivam se i dolivam. Mika Antić

Нескромноста е една маана, а скромноста е голема величина... Toše Proeski
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #3 poslato: Октобар 05, 2009, 03:23:17 »

Danas uveče od 19:30 sati Tumulus Project - savremeni ples iz Francuske


- plesna predstava -

Our project is a journey. The duration will be a couple of weeks, out beyond our hysterical western peninsula.

A journey on the continental platform, where the Empire leaned back on the East. Another echo resounds here, the emanation is different. In these lands the 'Where' matters. Rather than a feeling of Nowehere, there is a feeling of Everywhere. There is a different way of seeing space, time, the earth, the moment … beauty…. We will follow a geopoetic path: sixteen artists will take part in that journey (twelve dancer-choreographers--Greek, Chinese, Macedonian, French, Italian, Albanian, Polish--three musicians, a philosopher-translator) and a video director; three general stage managers and three coordinators.

Some when in September we will leave Paris by plane. Then we will proceed by land, by cars or trains, so as to be able to stop, to fork, to wander, to submit to the fortunes of the road, to split up and find each other again…

At each stop we want to meet others, we want to perform and we want to work. Each one of us will journey with, in his suitcase, a solo show. Along the way perhaps the show will be transformed -- changed, colored, mutating… 'smoked' by the road. In each city, in each theatre the performances will present three artists in different combination for three nights. Our desire is to interact with the audiences and other artists through workshops, exchanges, and experiments. But randomly the disciplines could leave themselves to rub up against otherness in transitions, clashes, hybridizations and/or contamination.

www.tumulus.info

Ovaj post sadrzi attachmente( 1 ) koje ne mozete videti dok se ne registrujete
tumuluszorolap.doc
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #4 poslato: Октобар 05, 2009, 03:27:44 »

11. октобар од 19:30 сати
                     

Метаноја Артопедија:

Мали пендрајв тојест Сегединска пањигa*
(+ један имитатор ловца на туљане)

*Реч нема значење, створио ју је песник Шандор Вереш у својој језичкој игри.

Золтан Перович
Збирка некорисних текстова 43:

Неко је талентован да вешто лаже. To je његов занат. Није истина да те ни најмање не интересује. A тамо су и његове жртве: нa пр.: oн сам. Eвo понудe* зa вечерас.
*(Слчоженица у мађарском тексту kín-állat значи: мука-животиња.)

Не могу одговорити на Ваше питање јер бих довео у заблуду коректног обавештача. Створио бих илузију да сам пијан – што је иначе истина. Само одговор ми је трезан.

Мислиш да некога интересује твоја трка у снегу? Само што огуле са тебе, само то их интересује. Само твоје маље.

Познавао сам једног  човека – ни он није депиловао, радије је оставио да га пролетна птичица малим кљуном штипка, док је строго медитирао и певао и побожне песме.

Плагирај од мене малог туљана са хендикепом! Али онако бурлескно бих волео. С малим котрљајућим белим штапом у руци. Могло би нешто гнусно да капље из њега.
Уз то бих певао песме неког другог јер од другог је већ баш доста.

Уметност може да се створи и на десет квадратном метру. Смрт може да се деси на хиљаду квадратних метара. Заблуда, обоје у јединој тачки.

Слажем се с Бруном Шулц што се тиче лекаркине стражњице. Такође.

Енвироментери и бабице који сурађују у Артопед породилишту су:
Балаж Ерлауер, Јожеф Јованович, Габор Петер Ковач, Золтан Ленђел, Нора Ленђел, Данијел Манга, Золтан Нађ, Анамари Петро, Жофиа Рабел, Цецилија Трабалка, Мартон Хегедиш (саксофон), Роза Банки (костим)

Из црне кутије чују се мисли Имануела Лев о воденопм љиљану и буђењу природе, вегетације. На звучним снимцима Чују се Тимеа Тури, Золтан Перович и Ана Јохана Перович.

Редитељ: Золтан Перович

Посебно се захваљујемо за помоћ коју смо добили од Тибора Вејнер Шењеи, Саболча Бенке, Имреа Хусар, Андрее Тот, Балажа Золтана Тот, Жолта Будаи, Ице Орманди.
Спонзори: ОКМ, Гранд Кафе, Гарабонцијаш, колорзум

Само за одрасле!
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #5 poslato: Октобар 13, 2009, 09:59:09 »

13. 10.2009 od 19:30 sati Pozorište Deže Kostolanji

The Symptoms (Budapest):

SÉANCE
the club of arrythmic hearts


Reditelj: Szabó Réka
Igraju: Dózsa Ákos, Góbi Rita, Gőz István, Kántor Kata, Kövesdi László, Szász Dániel, Vadas Zsófia Tamara
Muzika: Keleti András, Márkos Albert
Kostim: Bodnár Enikő
Majstor svetla: Szirtes Attila
Dramaturg: Peer Krisztián
Posebna pohvala: Farkas Zsolt


"It is a see-saw game created by the perfectly complementary, consummate artistry of five dancers and two actors. Every now and then, one of them takes the lead and the others follow along, dexterously, reluctantly, or making fun of their own feigned clumsiness. […] The show is a great deal of fun indeed, with virtuoso changes of pace, inexhaustible imagination, and never a false step out of rhythm.

(Judit Csáki, Magyar Narancs, Vol. XVIII issue 42)

The Symptoms (Budimpešta):
TI OTPADNIČE!


Ti smeće! Ti drago malo smeće!

Stojimo potreseni ovde, nad tobom, što smo te nekada čuvali od svih nedaća u svojim torbicama, neseserima i džepovima.

I sada, kada ti je sadržaj ispražnjen, na nečovečan način ćemo te baciti u kontejner grob.

Vrhunac cinizma je što te ne nazivamo smećem nego sm/e/rtlištem

Guramo te u džinovske najlonske kese i lišavamo čak i mogućnosti da na prirodan način istruliš.

Proizvodimo najlonske kese i kutije da bismo se oslobodili najlonskih kesa i kutija.

Proizvodimo veće kontejnere da bi eliminisali manje kontejnere, za koje potom pravimo nove ogromne kontejnere, da bi na kraju shvatili da je naša voljena planeta najveći kontejner u kosmosu.

Ukoliko smo to uspeli da spoznamo, zašto onda proizvodimo sve veća i veća smetlišta


Ukoliko ne uspemo da zaustavimo proces, i samu zemlju ćemo zgurati u kantu za smeće.


Pa zar nam svo smeće već unapred neostaje tu na zemlji, u najvećem kontejneru koju je iko ikada zamislio.



www.thesymptoms.hu



Karte: 556-343, 531-991 ili jegy@kosztolanyi.org



www.kosztolanyi.org

Harambašićeva 4.


Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #6 poslato: Октобар 14, 2009, 04:04:52 »

Premijera prve predstave u sezonu 2009/2010:

Rona Žulj

SUNCE SE SMIJE



Igraju:


Andrea Erdelj, Kristina Vago, Imre Elek Mikeš, Gabor Mesaroš, Arpad Mesaroš

Scenografija:
Janja Valjarević
Kostim: Iva Soković
Muzika: Atila Antal

Asistent reditelja: Robert Lenard

Reditelj: Atila Antal


Sunce se smije je politički komad. Radnja izmještena oko proizvodnje kruha tematizira pitanje svrhovitosti stvaranja i potrebu za pripadanjem, ocrtavajući mehanizme djelovanja na gotovo arhetipskoj razini.


Rona Žulj (Zagreb, 1985). Apsolventica je dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše drame, povremeno prevodi sa slovenskog, te radi kao dramaturg. Drame su joj izvođene na Hrvatskom radiju, te nekoliko festivala nove drame u inozemstvu.
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #7 poslato: Октобар 14, 2009, 04:06:36 »

Datum premijere je 22.oktobar od 19:30 sati!
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #8 poslato: Октобар 23, 2009, 02:58:32 »

24. oktobar od 19:3o sati

TURBO PARADISO

Nežni strah bez pauze.
Raj se ne zeza.  devil

Hommage à Danilo Kiš

Igraju:
Marta Bereš
Andrea Erdelj
Julia Kokrehel
Imre-Elek Mikeš
Arpad Mesaroš
Gabor Mesaroš

Saradnici:
Marin Jaramazović (koreograf plesova)
Irena Kovačev (korepetitor)
Atila Uri (majstor scene i svetla)
Silvija Uri Sič (kostim)
Zoltan Lašu (rekvizita)

Reditelj:
Andraš Urban

Premijera: 9. novembar 2008

Produkcioni partner: Udruženje "MASZK" - Segedin
Donator: NKA (Nacionalni Fond za Kulturu - Mađarska)
________________________

"Prostor za predah ne postoji. Andraš skida sloj po sloj do potpune samoironije. I ne sme da postoji bilo kakav prostor. Možda neka bomba pored vas upravo otkucava."
Ana Isaković (10.11.2008. www.e-novine.com)


"Andraš Urban i njegova odlična ekipa glumaca iz Pozorišta "Kosztolányi Dezső" iz Subotice, trude se svim sredtvima da igrom i pesmom, glumačkim partijama, monolozima i dijalozima – trude se da nas PODSETE i nateraju nas da se OTREZNIMO i da se OSVESTIMO i da procenimo to nasilje u kome učestvujemo i da ga NE ZABORAVIMO. (...) Andraš Urban uspeo je da sklopi – birajući veoma rizična i izazovna sredstva, veoma širokog spektra – složenu predstavu koja otvara važne i bolne asocijacije kombinovane sa raznim vrstama surove ironije i samoironije."
Goran Cvetković (11.11.2008. Radio Beograd 2)
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #9 poslato: Октобар 31, 2009, 01:24:40 »

5. novembar od 19:30 sati:

TERAPIJA  lol


- po tekstu Kristofera Djuranga (20 godina u vezi) -


Terapija je romantično-komična parodija veza, samoanalizirajući-samolečeći duševni pornošou, psihoindividualistička nega, romantično-komični-ljubavni triler, radionica koja se zasniva na knjigama, časopisima, malim oglasima i ličnom iskustvu, grupno-meditativno-ekspresivni workshop koji obuhvata i elemente terapije, hidroterapija sa šamarima (ili i - benzinski - motor - sa - četiri - cilindra - ima - dušu), psihološko-dokumentarno-romantična komedija.

Reditelj: Olivera Đorđević (5,5 godina u vezi)  Playboy

Uloge:
Marta Bereš (ne zna da li je u vezi)
Andrea Erdelj (nije u vezi)
Arpad Mesaroš (2,5 godine u vezi)
Gabor Mesaroš (nije u vezi)
Imre-Elek Mikeš (godinu dana u vezi)
Čaba Ralbovski (nije u vezi)

Scenografija:
Marija Kalabić (u nezvaničnom braku)
Kostim: Mirna Ilić (11 godine u vezi)

Korepetitor:
Agota Vitkai-Kučera (some day her prince will come)
Matrica za Schizophrenic Medley: Geza Kučera (3,5 godine u vezi)

Video materijal: Antal Erdudac (23 godine u braku)

Majstor svetla: Edvard Mezei (2 godine u braku)
Majstor tona: Arpad Tomo (godinu dana i 9 meseci u vezi)

Asistent reditelja: Robert Lenard (u vezi)


Djurangov neurotično-histerični-asimetrični sekstet likova u farsičnoj potrazi za životnim parnjakom i kakvim-takvim emotivnim utočištem i sam po sebi predstavlja solidan osnov za komički razigran splet scenskih senzacija, a ono što od njega postiže Olivera Đorđević uz orgijastički poletno sadejstvo glumaca stvar je posebnog pozorišnog reda, srećno podešena za sjajnu zabavu.
Kako to u ovom kolektivu već uhodano ide, izabrani tekstualni predložak se dijalektički smelo prazni od svega suvišnog da bi se istovremeno punio upečatljivim međuigrama iz sfere medijskih zamena realnosti, živim dijalogom sa publikom, vidno osveženom tradicijom burleske i kabarea, "samoanalizirajućim-samolečećim duševnim pornošouom" svih aktera, simultanizmom unutrašnjeg i spoljašnjeg vremena igre u stalnoj nadogradnji i prespajanju.
Sve to na malom prostoru i sadenuto u malo minuta energetski izvanredno podržava podjednako mali ali odličan glumački kolektiv, tako da se uz malo dobre volje i minimum aktivne memorije Terapija može doživeti i kao neka para-vrsta svetlog i nasmejanog omaža onom tamnom biseru koji je lanjskom Pozorju pod naslovom Urbi et orbi isporučio subotički teatar, i tada pod odličnim, već uveliko prepoznatljivim kreativnim vođstvom Andraša Urbana.

karte: 556-343, 531-991 vagy jegy@kosztolanyi.org

www.kosztolanyi.org
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #10 poslato: Новембар 06, 2009, 03:11:09 »

Danas od 19:30 sati

BRECHT - THE HARDCORE MACHINE


retropolitička akcija sa plesom i muzikom
po "Bukovskim elegijama" Bertolta Brehta

Uloge:
Marta Bereš

Andrea Erdelj

Arpad Mesaroš

Imre Elek Mikeš


Pokret: Heni Varga

Muzika:
Silard Mezei

Kostim i scenografija:
Tinde Varga

Tehnički saradnik: Atila Uri


Reditelj, dramaturg:
Andraš Urban


Premijera: 20. 04. 2007 - ACUD Theatre, Berlin

_________________________


Glavni sponzor:

BIPOLAR – Nemačko-mađarski kulturalni projekti


Koprodukcioni partneri:

ACUD Theater - Berlin, Udruženje ”MASZK” - Segedin

_________________________


"Snažna i emotivna, ironična, eksperimentalno iskadrirana, ali i dobro izbalansirana predstava, sačinjena od slika i poenti koje su svaka za sebe dovoljno jake, uz to i povezane zajedničkom niti koja svedoči o visokom standardu, kako umetničkom, tako i tehničkom."
Obrazloženje žirija za glavnu nagradu 14. Infanta (03.07.2008)


"Pozorište može pružiti doživljaj i bez reči. Čoveka ponese idejno bogatstvo režije i utegnutost forme. Pre svega vidimo kratke scene nasilja i moći, o sputavanju individue i njenog slamanja. Na momenat se kristališe scena, i glumac se pokreće na svetlu, ali u sledećem momentu je već svemu kraj, i lik se gubi u tami... Iz otpora i ugnjetenosti, životinjskog nasilja i čovečnosti se stvara pokretačka snaga. Zaintrigirajući je doživljaj  videti Brehtove reflekcije vezane za  17. juni na mađarskom jeziku, tamošnji nemiri iz 56-e, u zavisnosti od aspekta gledišta, predstavljaju kulminaciju borbe protiv stalinizma i komunizma. Mađarski glumci unose u diskusiju jednu vrstu originalne istorijske autentičnosti."
Tom Mustrof (Neues Deutschland, 26.04.2007)


"Andraš Urban reditelj, u komadu Breht-The Hardcore Machine, vrlo oštro, i u složenim slikama prikazuje umetnički konflikt pisca Brehta vezano za radnički ustanak 17-og juna 1953. Komad je inspirisan Brehtovim Elegijama iz Bukova, koji ciklus pesama savlja pod lupu ulogu partije i države, i postavalja pitanje opravdanosti njihovog postojanja. Predstava prikazuje upravo ovo dvoumljenje u vezi sa partijom i državom."
Ulrike Borovćik (Berliner Morgenpost, 23.04.2007)


"Kako čitamo Elegije iz Bukova? Andraš Urban je i sam upoznao Brehtove konflikte, strahote i more. Ove pesme su pune sarkazma. Taj novi jezik Breht naziva “Kadervelšom“, i smatrao je da bi vlada mogla raspustiti narod i izabrati novi. Tekst je štur, političan i poetičan, i baš zato su varijacije bezbrojne."
Barbara Fuks (Zitty Berlin, 19.04.2007)


"Urban se ovaj put suočio s jednim od najvećih likova teatra, i to kako! Umetnički i diskurzivno, Urban uz pomoć svojih fenomenalnih glumaca i glumica predstavlja sve ono što je krasilo Brehtovu filozofiju teatra - efekat distanciranja, igre svetla, deklamovanje teksta, obraćanje publici. (...) Sve u punoj asocijativnoj potentnosti prepušteno gledaocu da odredi i pozicionira, baš kako je Breht to želeo. Baš kao što ime kaže (Brecht – The Hardcore Machine) - psihološki intenzivno, fizički jako i ekspresivno, dramaturški striktno precizno, duhovito ozbiljno... “Za divno čudo”, ono što je možda i najveći kvalitet predstave, to je njena posebnost i razlika u odnosu na veliki deo Urbanovog opusa (...) da ne bude zabune, nije laka, ali zabavn(ij)a definitivno jeste.”
Igor Burić (Dnevnik, 01.07.2008)


"Produkcija Andraša Urbana kao da je rodena u Berlinu, scenska diskurzija Brehtovskih motiva ukazuje na Wilhelma Rajha tridesetih godina ali se nije tamo rodila nego u jednom prigušenom, apokrifnom, fantazmagoričnom, dijaboličnom vojvodanskom svetu. Ispostavilo se da jedan Mađar sa Balkana ima šta saopštiti svetu, ali za to u celosti treba da bude Mađar sa Balkana."
Laslo Vegel (http://lvegel.extra.hu)


"To je transparencija nepredvidivog inteziteta i pojavljivanja nasilja, skrušenosti, poniženja, osramocivanja, lepog i užasnog, nevinog i razarajućeg, finog, grubog. Glumci su odlični, svi do jednog su gospodari svoih tela, koji funkcionišu kao skupi pozorišni instrumenti. (...) Sve je na sceni što je dosad karakterisalo delo Andraša Urban. Nije se menjala ni gustina ni dubina, ali ni intenzitet. Nešto se ipak menjalo. Ova sadašnja predstava je lakša za probavu, za gledanje (bojim se reći: zabavnija) od dosadašnjeg proseka, a da to nije primoravalo režisera-direktora-pozorišta na kompromise."
Ivan Hontalan (www.terasz.hu, 28.07.2007)


"Dekoracija je minimalna, a i nepotrebna. Nadomeštava je ljudsko telo. Ali šta čovek može da počne sa tom površinom ako je duša sputana. Šta se dešava kada duša hoće nešto drugo no što mora?"
 Atila Širbik (www.sympison-line.eu, 28.07.2007)


"Izvrsni glumački rad, zajedničko disanje celokupnog štaba, konstantna koncentrisanost, stalna prisutnost je prevashodni zadatak, čijim ostvarivanjem suština postaje uverljiva, cela produkcija se pretvara u nočnu moru, postaje katarktični doživljaj. "
Arnold Terek (Magyar Szó, 13.06.2007)

"Osecaš udarac u obraz, jer drži ogledalo pred tobom. U dnu srca stvarno smo svi mi takvi."
Eva Njemčok (www.thealter.hu, 19.07.2007)
_________________________


Nagrade:

Nagrada za najuspeliji eksperiment - predstavu u celini - INFANT 2008 (Novi Sad)
_________________________


Predstava traje 50 minuta bez pauze.

Ovaj post sadrzi attachmente( 1 ) koje ne mozete videti dok se ne registrujete
brecht.jpg
« Poslednja izmena: Новембар 06, 2009, 03:16:22 subotica79 » Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #11 poslato: Новембар 09, 2009, 11:12:18 »

DANAS SLAVIMO 15. ROĐENDAN NAŠEG POZORIŠTA SA PREDSTAVOM:

URBI ET ORBI

Reditelj:      Urbán András    
   

Urbán András Társulata / Kosztolányi Dezső Színház


verbalno tekstualni oralitet

postepeno napuštajući itoimeni komad Janoša Pilinskog

Igraju:
Marta Bereš - Moni
Andrea Erdelj - Žuži
Arpad Mesaroš - Tibor
Imre Elek Mikeš - Zoltan

Kostim: Svako spava u čemu želi.

Tehnički saradnik: Atila Uri

- U dubini naših dela mi sami, slobodno ja, i beskrajna sloboda. -

Tekst predstave je specifičan, osnova je istoimena drama Janoša Pilinskog, ali sama predstava je rađena kao improvizacija. Tekst je uglavnom promenjiv, sadrži delove spisa Pilinskog i Hajnera Milera.

Pilinski je svojevremeno napisao jednočinku pod naslovom Urbi et orbi. Ali, kako je to naznačeno i u programskoj svesci, predstava je rađena uz postepeno zanemarivanje komada Janoša Pilinskog. U njoj, na primer, nema njegovih pesama, ali pojavljuje se kratak teskt Hajnera Milera. Nije reč o večeri poezije, nego o jednom sasvim novom komadu koji je nastao povodom komada Urbi et orbi, tokom procesa proba koje smo ouobličavali i usmeravali zajedno s glumcima, Martikom Bereš, Andreom Ardelj, Arpadom Mesarošem i Imreom Mikešom. Sedamdeset do osamdeset procenata ove predstave ima karakter improvizacije. Istina, ima u njoj mnogo teksta, ali određene su samo neke njegove tačke. Svaki trenutak predstave mora da ostane živ, nadam se i da ostaje. Konačna forma se, dakle, uvek rađa u datom trenutku, pa se tako sve predstve unekoliko razlikuju...

U Pilinskom i vidim i ne vidim presni svet naše predstave. Iz njegovih pesama uvek izbija neizmerna bol, i mada u našoj predstavi te eruptivne ispovesti nisu toliko iznijansirane kao u poeziji Pilinskog, veoma su ljudske, što možda u ovom slučaju ima veću težinu, veću vrednost, jer pozorište pokušava da bude živo, a ne recitacija.
Andraš Urban

_______________________

"Da li se bojimo? Ima li kazne? Šta je greh danas, u ljudski razodenutom dobu rialiti šoua i Interneta koji izlaže i nudi sve a ne daje ništa opipljivo? Ima li vere, u šta, i da li ona boli? Tim pitanjima bavi se snažna, blasfemično zabavna i opominjuće jezna predstava Urbi et orbi Andraša Urbana, čiji naslov i "tendencija" smisleno koketiraju s ispražnjenom punoćom nekadašnjih cezarskih i papskih objava a njena scenska logika s nekim od uzoritih primera artističkog performansa šezdesetih godina prošlog veka, baš kao i sa medijskim, elektronskim, večito uključenim i znatiželjnim očima i ušima našeg globalnog sela. U maloj formi dobro naznačene večernje paramedijske ispovedaonice koja od nehumanih pomagala uključuje tek mikrofon, jedan sapun, lavor, kolica, metalno bure..., a od humanih fragmente teksta Janoša Pilinskog, Hajnera Milera, religijskih napeva i pripeva, poneki kupletić, pa umetnosti svesnog reditelja, četiri posvećena glumca i otvoren prostor za improvizaciju, tako nastaje scenska vrsta koju reditelj smisleno naziva "oralitetom" i koja nekanonski objedinjuju energije kabarea, moraliteta, ritualne igre, postbrehtovske agitovke i očiglednog iskoraka u domen propitivanja dejstva poetskog tamo gde mu se mesto već umalo zatrlo. Sinhrono napet u traženju aktivnog oblika verbalnog, oralnog teatra i sveže krvi neverbalnog scenskog "orakuluma" - u kome se snažno i dovršava, litanijama izgovorenih reči uprkos, taj komad kaže da sami moramo odgovoriti na pitanja koja nam on postavlja baš kao što ih nekad postavljamo i sami. A njegov pravi odgovor, ako ga uopšte ima u žestokom scenskom kovitlacu izrečenog i odigranog, sama je njegova forma raspeta između trivijalnog i poetskog, dnevnog i sila noći, te sumračne tišine što preostaje iza teatarski otvorenog smisla u koji smo dejstvom ove velike male ekipe duboko uvučeni." Vladimir KOPICL

"Predstava Urbi et orbi predstavlja dirljivo i šokantno skidanje maske moralnih ili amoralnih skrupula koje su nataložene u našim bićima, uznemirujuće saznanje da sve te tamne boje naših unutrašnjih dilemma ne propoznajemo, nego ih čak stavljamo na pijedestal čistote i uzvišenosti." Ljuboslav MAJERA

"Predstava Urbi et orbi razorno je duhovita persiflaža “banalnih” i sitnih savremenih neuroza, savršeno precizno odigrana, teatarski beskrajno zavodljiva a opet nimalo populistička." Teofil Pančić (Vreme 12/06/2008)

"Pre svega, Andraš Urban mi je vratio veru u mogućnost da se u našoj zemlji – kako god se ona zvala – IPAK, napravi moderno pozorište koje se iskreno i hrabro bavi zaista NOVIM izrazom. Jer u ovoj predstavi ništa nije rutinsko i ništa nije uobičajeno!..Sve je pažljivo smišljano i pomno traženo i nadjeno. I to je traženo i nadjeno – što se iz predstave lako može videti – najtežim putevima, najdubljim istražvanjima i najiskrenijim preispitivanjima svega – i sebe i znanja i pozorišta kao takvog. (...) Pravo je čudo koliko su mladi glumci – svi redom početnici, uspeli - vodjeni sigurnom rukom već iskusnog reditelja Andraša Urbana, da proničući u sopstvene tajne, stvore jedno jasno i nadasve sveže i MODERNO pzorište. Priznajem – mnogo mi je nedostajalo takvo pozorište i osećam veliko zadovoljstvo da se ono pojavilo. KONAČNO!" Goran Cvetković (Radio Beograd 2 – petak, 18.april 2008.)

"Predstavu karakterišu zaprepašćujuće, ponekad šokantne scene, ali i one najuznemirujuće morate pogledati. (...) To je doživljaj koji traje otprilike jedan sat, koji bi svako jedanput trebao da doživi. Možda to i nije doživljaj, nego terapija: svakodnevni problemi, koje čovek ponekad doživljava kao tragedije, potiskuju se u pozadinu. Nadamo se da ove patnje mi možda nikada ne moramo doživeti. Izuzetna igra četvoro glumaca čini predstavu efektnom, potpunim uživljenjem čine verodostojnim svoju krivicu, svoje greške. Možda ne postoji gledalac koji nakon predstave nije razmišljao o svojim greškama, gresima, i o tome, kojim patnjama bi trebao da plati za njih." Atila Horvat

"Čitav proces priznanja je protkan urbanovom ironijom: sa jedne strane kao da smo u jednom tok šou ili prisustvujemo u jednoj grupnoj terapiji, a sa druge strane sve to možemo proživeti kao saslušanje na sudu, pošto oni koji postavljaju pitanja bez milosti otkrivaju i najmračnije tajne datih iskaza. Sledeći govornik uvek sa gledališta dolazi na binu, i ovo kao da sugeriše misao: ja bih mogao biti sledeći. (…) ‘Postepeno napuštajući’ dela Pilinskog ukazuje na radni tok predstave, što sadrži u sebi neočekivane, izlive sputanih osećanja, koja su van kontrole i improvizativnu izgradnju. (...) Pitanje je samo dokle se mogu raztezati granice odigravanja i rečitosti!" Roland Orčik

"Uloge se mogu zameniti: ispitivač i ispitanik jednako pate. (...) Svedoci smo toga, kako se glumci preobražavaju i formiraju. Jer tokom pitanja oni sami bivaju odgovor. Druga pitanja dovode do drugih odgovora, ili drugih mozaika ličnosti ili oživljavaju nam druge iluzije. (...) Krajnje reči ’Bičuj me!’. Zatim mrkli mrak. Teško je zapljeskati, prvo bi trebalo ponovo naći sebe, sebe koga više nemaš. Pogledaš dole, vidiš poznate ruke, ipak kako teško nalaziš pokret. Zato što je pokretač već nešto drugo, preko nečega prošlo. Katartistički doživljaj. (...) Kako je izuzetno, i koliko toga proguta. Koliko izfiltrira iz tebe. Šta ostaje. Šta si. Sada." Petra Bakoš

"Rezultat režije Andraša Urbana je da prilikom korištenja teksta Pilinskog, urbi et orbi razglasi pozorišni govor o grehu, o patnji i o želji za očišćenjem (...) uspeva svoje glumce uzdići iz pozicije strastvenih pitača u ulogu extazivnog proživljavanja. (...) Nemilosrdna ali duboko ljudska predstava. Život-pozorište." Laslo Gerold

_______________________

Koprodukcioni partner: Udruženje "MASZK" - Segedin

Sponzori: Radionica "Flórián", "NKA", "OKM", "BESZT", Sekretarijat za obrazovanje i kulturu - "PSOK"

_______________________

Premijera: 27. oktobar 2007

Predstava traje 70 minuta bez pauze.

_______________________

Festivali:

THEALTER - 17. International Meeting of Free Theatres (Segedin, Mađarska)

58. Festival profesionalnih pozorišta Vojvodine (Zrenjanin)

Susret pozorišta iz evroregije (Temišvara, Rumunija)

53. Sterijino pozorje (Novi Sad)

8. Festival “POSZT” (Republički pozorišni festival u Pečuju, Mađarska)

20. Festival Mađarskih pozorišta van granice Mađarske (Kišvarda, Mađarska)

Festival “SZIGET” (Budimpešta, Mađarska)

BITEF Showcase (Beograd)

Festival savremene drame (Budimpešta, Mađarska)

UNDERGROUND FESTIVAL 2009 (Arad, Rumunija)

_______________________

Nagrade i priznanja:

58. Festival profesionalnih pozorišta Vojvodine
Nagrada mladom glumicu, koju dodeljuje Savez dramskih umetnika Vojvodine, dodeljuje se Marti Bereš za ulogu u predstavi “Urbi et orbi“ / Pozorište “Kosztolányi Dezső” Subotica

53. Sterijino pozorje
Sterijina nagrada Okruglog stola 53. Sterijinog pozorja za najbolju predstavu – URBI ET ORBI Janoša Pilinskog / Pilinszky János, režija Andraš Urban / Urbán András, Pozorište "Deže Kostolanji" / Kosztolányi Dezső Színház, Subotica.

53. Sterijino pozorje
Nagrada iz Fonda "Dara Darinka Čalenić" za najbolju mladu glumicu u Selekciji nacionalne drame i pozorišta - MARTA BEREŠ / Béres Márta za ulogu Moni u predstavi URBI ET ORBI Janoša Pilinskog / Pilinszky János, režija Andraš Urban / Urbán András, Pozorište " Kosztolányi Dezső " / Kosztolányi Dezső Színház, Subotica. Odluka je doneta jednoglasno.

8. Festival "POSZT"
Nagrada stručnog žirija za glumce predstave “Urbi et orbi“ (Marta Bereš, Andrea Erdelj, Arpad Mesaroš, Imre Elek Mikeš) za umetničko dostignuće

YELLOW CAB - kulturni vodič kroz Beograd - najbolja pozorišna predstava u 2008 godini: Urbi et orbi

Ana Tasić (teatrolog, pozorišni kritičar, novinar Politike): najbolja pozorišna predstava u 2008 godini je Urbi et orbi (BLIC, 31.12.2008)


Posle predstave torta i rakija obezbeđen!

Ovaj post sadrzi attachmente( 1 ) koje ne mozete videti dok se ne registrujete
DSC_5161+.jpg
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #12 poslato: Новембар 18, 2009, 04:20:44 »

JUBILEJ TEATRA KOSTOLANJI DEŽE
Urban i gerila
Ristić i Urbansu, svako u svojoj epohi, markirali Suboticu kao ozbiljni pozorišni pejsmejker nacionalne scene
Kiš kao inspiracija: Turbo Paradiso

http://www.politika.rs:8080/uploads/rubrike/111677/i/1/1turbo-paradiso-edvard-molnar.jpg

Slobodna pozorišna teritorija Andraša Urbana i njegovih pozorišnih saboraca okupljenih oko pozorišta „Kostolanji Deže“ u Subotici ovih dana proslavlja petnaest godina svog postojanja. Tim povodom odigrali su po 57. put svoju kultnu, nagrađivanu predstavu „Urbi et orbi“, u matičnom, kamernom prostoru u dvorištu Harambašićeve 4, u Subotici.

Možda upravo taj neveliki, socrealistički prostor koji asocira na Istočni Berlin sedamdesetih, u najboljoj meri odslikava estetiku i raison d’ etre ovog teatra, pa i samog Urbana, kao harizmatičnog kreatora i predvodnika ove nesvakidašnje pozorišne čarolije sa severa zemlje. Asocijacije se otprilike nižu ovim redom: sloboda, besparica, seks, Fasbinder, Linč, drugačije, strasnije, eksplozivnije.

Ne, ovaj tekst svakako nije inspirisan lako zamislivim modelom pozitivne diskriminacije, koji bez problema možemo primeniti na Urbana i gerilu ukoliko smo se odlučili za predvidivi model politički korektnog pisanja o malom mađarskom pozorištu iz Subotice koje nepodnošljivo lako pohara nagrade svakog festivala koji poseti. Ponajpre, zbog primarnog utiska da „Kostolanji Deže“, čije se predstave izvode na mađarskom jeziku, uz obavezni titl na srpskom, zapravo ne možete svrstati ni u kakav geto, a ponajmanje u geto sa nacionalnim predznakom. Bilo bi to suviše jednostavno i nimalo fer prema ovoj dragocenoj, autentičnoj energiji koja o geografskim odrednicama i etničkom poreklu verovatno sudi onako kako i presuđuje konvencionalnim, teatarskim konvencijama. Dakle, brutalno – i posred čela.

Nastao u postristićevskom, teskobnom subotičkom periodu devedesetih, „Kostolanji Deže“ je od politički korektne i očekivane pozorišne zamisli o pronalaženju supstitucije za nestanak mađarske drame u okviru Subotičkog narodnog pozorišta, postao istinski avangardni, nacionalni roll model savremenog evropskog pozorišta. Dve Urbanove predstave prikazane na Bitefu prošle godine, već pomenuti Urbi et orbi i Brecht-Hardcore Machine, dve eksplozivne sage o gresima, potrebi za praštanjem, o revoluciji i političkoj manipulaciji, pobudile su nezapamćeno interesovanje beogradske publike i Andrašu Urbanu definitivno dodelile status kultnog nacionalnog reditelja. Svakako da je ovaj novosadski diplomac profesora Vlatka Gilića i Bore Draškovića, koji se na Bitefu već pojavio još 1992. kao dvadesetdvogodišnjak sa Hinkemanovim „Vojcekom” za koji je dobio specijalnu nagradu festivala, u ogromnoj meri mora smatrati odgovornim sa razvoj i afirmaciju „Kostolanji Deža“ poslednjih godina, od kada se i formalnopravno nalazi na čelu teatra (2006).

Eksplozivna saga o gresima: Brecht-Hardcore Machine
Neizostavna je i potrebna komparacija sa Ristićevim KPGT-om i uzavrelom, subotičkom scenom krajem osamdesetih koja je u predvečerje SFRJ kataklizme definitivno odredila životni put mladog Andraša Urbana. Bez potrebe da standardno problematizujemo krajnje neočekivan Ristićev život i priključenija JUL-u tokom devedesetih, neizbežna je liderska asocijacija Ristića i Urbana koji je svako u svojoj epohi Suboticu markirao kao ozbiljni pozorišni pacemaker nacionalne scene. Prvi, regionalni festival „Desdire central wagon west” festival koji će se prvi put desiti krajem novembra u organizaciji pozorišta „Kostolanji Deže”, predstavlja logičan i prirodan nastavak započetog posla koji je „Kostolanji Deže” doveo u epicentar nacionalne, pozorišne scene. O tome Urban svedoči:

– Pozorište „Kostolanji Deže” pokušava da bude kulturna platforma gde se misli savremeno, slobodno i zdravo, a takav festival planiramo i da organizujemo. Selekcija ovog festivala odgovaraće tim kriterijumima, a neće zadovoljavati neke strukture koje su same sebi cilj. Mislim da mi to dokazujemo svojim radom. Pozorišta, a tako i festivali, nisu sasvim objektivne strukture koje postoje kao neke betonske zgrade, već je vrlo bitan subjektivan element, ko su ljudi koji to rade i s kojim ciljem. Kod uspešnih dešavanja uglavnom se bitnim pokazuje taj ljudski element i viđenje sveta. Naravno da to podrazumeva i kvalitet, koji treba da se održi na visokom nivou.

Pored pomenutih predstava koje smo mogli da vidimo na Bitefu, repertoar ovog malenog pozorišta moćne energije, čine i: Okuka smrti (Oto Tolnai / Andraš Urban), Drakula, izgrađena na motivima dela Brema Stokera (Andraš Urban), Stvarna priroda ljubavi (Bred  Frejzer / Robert Lenard), Kolekcionar Džona Faulsa, Ukroćena goropad (Vilijam  Šekspir / Andraš Urban), Tango (Slavomir Mrožek / Puskas Zoltan). Turbo Paradiso Andraša Urbana, nastala prema pripoveci „Enciklopedija mrtvih” Danila Kiša. U „Kostolanjiju” možete videti i predstavu Krv (Serži Belbel / Laslo Kesei), koja se bavi nedostatkom morala, na jedan prilično brutalan i beskompromisan način. Terapija rediteljke Olivere Đorđević dobitnik je specijalne nagrade žirija na 54. Sterijinom pozorju. Glumci Marta Bereš, Andrea Erdelj, Arpad Mesaroš, Imre Elek Mikeš, kao i Gabor Mesaroš i Čaba Ralbovski su, bez sumnje, poseban kvalitet i trademark subotičkog pozorišta. U svakoj njihovoj predstavi zaista imamo osećaj da nam daju sve što imaju, bez ikakve rezerve i zadrške. Nakon svih ovih godina, dobra vest je da je grad Subotica opredelio neka sredstva da ove mlade, fantastične umetnike zadrži u „Kostolanjiju” pa i oni sada primaju plate svakog meseca, kao sav normalan svet.

http://www.politika.rs:8080/uploads/rubrike/111677/i/2/2brecht-the-hardcore-machine-edvard-molnar.jpg

U kojoj meri će ovaj super zdravi i uspešni model pozorišnog organizovanja na severu zemlje uticati na promenu u percepciji koraka koji su neophodni da naš i dalje nereformisani, sklerotični pozorišni sistem, modifikujemo ka neminovnoj optimalizaciji, racionalizaciji i pozitivnom razmišljanju koje tako jasno i lepo personifikuje pozorište „Kostolanji Deže” iz Subotice, ostaje da se vidi. Do tada, ostaje da ovoj maloj oazi fenomenalne pozorišne energije, koja nosi ime velikog mađarskog pisca i pesnika s početka dvadesetog veka, najiskrenije čestitamo prvih petnaest godina rada i poželimo im još puno uspešnih predstava, kao i srećan prvi, regionalni, pozorišni festival: Desire central station, za koji smo uvereni da će postati tradicionalan i, što je još važnije, magičan, uzbudljiv i provokativan, kakav je i njegov osnivač Andraš Urban.

Ivan M. Lalić (Politika)

http://www.politika.rs/rubrike/Kulturni-dodatak/Urban-i-gerila.lt.html
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #13 poslato: Децембар 11, 2009, 03:53:36 »

http://www.glassrbije.org/info/index.php?option=com_content&view=article&id=11594:tadi-i-oljom-otvorili-pozorite-qlifkaq&catid=43:oko-nas&Itemid=58
Sačuvana
subotica79
Forumaš početnik
*
Van mreže Van mreže

Poruke: 38



Aktivnost u poslednjih 30 dana
0%

Pogledaj profil
Odg: Позориште Kazalište "Kosztolányi Dezső" Színház- Subotica
« Odgovor #14 poslato: Децембар 11, 2009, 04:01:28 »

http://www.rtv.rs/sr/vesti/vojvodina/vojvodina/2009_12_10/vest_166862.jsp
Sačuvana
FORUMTEATAR-pozorišni forum
   

 Sačuvana
Stranice: [1] 2 3   Idi gore
  Štampaj  
« prethodna tema sledeća tema »
 
Prebaci se na:  


Srodne teme
Naslov Započeo Odgovora Pregleda Poslednja poruka
Lutkarska scena Narodnog pozorista "Tosa Jovanovic" Zrenjanin
Lutkarska pozorišta
Davorin Dinic 0 2482 Poslednja poruka Септембар 08, 2008, 02:40:07
Davorin Dinic
Dramska scena Narodnog pozorista "Tosa Jovanovic" Zrenjanin
Dramska pozorišta
Davorin Dinic 1 1380 Poslednja poruka Мај 13, 2009, 04:37:25
Davorin Dinic
Prijem novih članova kameršpil teatra "Lola"- Beograd
Edukacija
Davorin Dinic 0 2381 Poslednja poruka Јануар 31, 2009, 12:45:42
Davorin Dinic
Predavanja iz nastavnog predmeta "Svjetsko pozoriste i drama" / III semestar
Teorija
Castellano 0 1542 Poslednja poruka Август 02, 2009, 06:56:14
Castellano
"Klara, dogodilo se nešto neočekivano" - Scena "Maska", Šabac « 1 2 »
Dramske predstave
Umetnik u usponu 16 3899 Poslednja poruka Август 23, 2009, 03:53:25
vrhunski
TinyPortal v1.0 beta 4 © Bloc
Powered by SMF 1.1.12 | SMF © 2006-2007, Simple Machines LLC | Srpski prevod: Jovan Turanjanin
Movies07 design by Bloc
Učitavam...