FORUMTEATAR-pozorišni forum

Predavanje iz nastavnog predmeta - Juznoslovensko pozoriste i drama
Van.Prof.Srdjan Vukadinovic.dr.sci.
ADU Tuzla

O nastanku teatra ne govorimo kao trenutku nego kao o procesu čovjekova otuđenja. Postoje nekoliko nivoa otuđenja (alienacije) –otuđenost od procesa rada – otuđenje od slobodnog vremena –otuđenje od porodice i zadnji otuđenje od samoga sebe.
KIBUCI, HETERE - KURTIZAME
Antički teatar je prvi org. teatar na tlu Europe, Najveći umovi stare grčke imali su kontakte sa pozorišnim sistemom i ostavili su tragove o pozorišu u svojim djelima. Ti tragovi u filozofskim spisima mogu se smatrati prvim teorijskim radovima iz oblasti teatra.
Platom- u svom djelu DRŽAVA ne nalazi mjesta za pripadnike teatra jer je smatrao da pozorište prikazivanjem svijetlih i tamnih stvari štete građanima njegove idealne države.. Njegova idealna država sastoji se od pjesnika jer u se oni u to vrijeme smatrali ljudima ''iz kojih sam Bog progovara''. On njih su stanovnici tražili odgovore na mnoge probleme. U djelu ITON ili IJON Platon govori o tome da glumac ili RAPSOD mora imati i znanja o književnosti i filozofiji a ne samo iz glumačkog zanata. Ako glumac lije krokodilske suze na sceni on to vidi kao neuvjerljivost u kreaciji lika jer rapsod ne zna zašto to radi jer nije filozofski ušao u suštinu tog lika. No uz taj ne baš fin odnos prema teatru u ''DRŽAVI'' Platon ipak navodi neke teatarske odrednice i fikusira teatarske probleme zahvaljujući kojima smo mi upoznati sa tim.
Aristotel- Platonov učenik imao je drugačije mišljenje. U svom djelu ARS POETIKA razmatra suštinu, smisao, podrijetlo i organizirano djelovanje teatra, on posmatra i analizira teatar kao sistem. Također u ARS POETIKA daje i definiciju TRAGEDIJE – ''tragedija je drama u stihovima u kojoj glavni lik strada jer je vlastitom krivicom došao u sukob sa moralnim zakonima svoje sredine. Druga bitna stvar je pojam KATARZE (oslobođenja) on tvrdi da je cilj drame da izazove katarzu tj. Pročišćenje duše od štetnih afekata putem samilosti i straha.
TEORIKON- je dio gledališta u kojem su sjedili žene i robovi
Rapsod – Flijak – glumac
Protagonist, deustagonist i tritakonist 1.2.3. glumac Antagonist glumac suprotstavljen protagonisti.
Arhont – U grčkoj je bio producent koji čita tekstove i član je žirija koji odlučuje o repertoar, na konkurs se prijavljuju tri tragedije i jedna komedija, onda žiri bira tekst uz sugestije Arhona i biraju se tri djela od tri pisca koji se pokazuju na Dionizijskim svečanostima koje su preteča olimpisjkim igrama i  održavale su u martu, januaru i oktobru a ljeti su ljudi radili zimnicu. Kada se djela proberu formira se ekipa koja predvođena mecenom odlaze na njegov ljetnikovac gdje im on obezbjeđuje hranu i smještaj. Ekipu su sačinjavali, glumci, pisac i ostali članovi ansambla koji su sa za vremena rada na predstavi imaju povlašten položaj. Glumili su muškarci.
Teatri_ isključivo za scenska prikazivanja.
Anfiteatar_scenska prikazanja i gladijatori
Odeoni_muzička prikazanja
Terastioni_ne zna se točno njihova namjena
Tragovi antičkog pozorišta na tlu jušnoslavenskog naroda 6 zemalja.
MAKEDONIJA: Skoplje ''Skupi'' staro ime Skoplja, to je teatar.
              Ohrid – Lihridos imaju dva
              Bitola – taratar Herakla Lignestis
              Stob – ''Stoboa'' sve su te teatre Rimljani nadograđivali          
                                        kamenom.
CRNA GORA: Pljeva - ''Municipi s…''
           Doklea – ''Teatar Dokela''
BiH: nisu pronađeni ostatci, no tu je Vid mjesto blizu Neretve postoji teatar u zapisima jer su seljaci od tog kamena pravili kuće tako da ne postoji u materijalnom smislu nego samo na papiru.
SRBIJA: Sremska Mitrovica – ''Sirmium'' Anfiteatar i Hipodrom
                     ''Gauzirgrad''
HRVATSKA: Solin – Kolonija Julija Salona imamo Anfiteatrar i Teatar, Anfiteatar očuvan taetar razvaljen.
         Vis – Isa
         Zadar – Jadera teatar i anfiteatar
         Knin – Teatar
         Trogir – Anfiteatra
         Puli – Anfiteatar
SLOVENIJA: ''Emona'' Staro ime Ljubljane i tamo postoji antički taeatarnu na tom mjestu je muzej grada Ljubljane.
Srednji vijeka – Od 6. do 13. vijeka u njemu je napravljen potpuni otklon od antike a u humaniznu se ponovno vračaju antički autori.
Postoje tri oblika liturgijske drame:
PASIONSKE – su drame koje su tematski vezane za Kristovo stradavanje i zvale su se Pasije. Imamo nekoliko značajnih djela ''Plač Marije Gospodnje'', ''Razgovor Bogorodice sa križem'', te drame su sa Hvara na kojem je napravljeno prvo pozorište.
FORMA REPREZENTACIONE – te drame pokazuju muku i živote drugih svetaca ''Uskrsnuće'', ''Muke spasitelja našega'', ''Muke sv. Lovrenca mučenika'', i te drame su sa Hvara no pošto se u to vrijeme bilo sramota baviti teatrom tako da tekstovi nisu potpisivani no ovi se pripisuju Petru Hektoroviću.
DRAME SA ESHATOLOŠKOM SADRŽINOM  su drame o kraju i propasti svijeta kao kazni za nevjerovanje u Boga. Za njih je karakteristično prisustvo lirskog momenta i bile su inspiracija pastoralama.  Kršćanska liturgija je osnova za stvaranje liturgijske drame. LITURGIJA je sakralna radnja upriličena Bogu i ljudima. Te drame nastaju TREPIRANJEM tj. Ubacivanjem dramskog teksta u službeni liturgijski tekst. Sve to je bilo pisano na latinskom jeziku.
U Španjolskoj se liturgijska drama naziva ''AUTOSAKRAMENTAL'' ili ''AUTODAFE''.
U Italiji ''REPREENTETAZIONE'' ili ''SAKRAREPREZENTAZIONE'' ili ''LAVDADELICIONE''
Scena u srednjem vijeku:
Imamo 4 oblika Mansonske scene:
1. LINEARNA – kocke su u jednoj liniji a publika se pokreće
2. KRUŽNA SCENA – izvan grada publika ide po nasipu a glumci igraju ispod nasipa.
3. DISPERZIVNA SCENA – kada se predstava igra u nekoliko djelova grada, npr, ispred crkve, pa u parku a na trgu..
4. PROCESIVNI ARANŽNAM – predstava se igra na kočiji koja ide kroz grad.
Misterija je svaka drama koja se u srednjem vijeku igrala izvan crkve.
Dubravka je prva svjetovna drama. Dundo Maroe je najizvođenije drama, pisana je ne starodubrovačkom jeziku i napisao ju je Marin Držić.

MUKA SVETE MARGARITE (srednja Dalmacija, 1500.)

Lica: sveta Margarita
Olimbij
sluge
narod
zmaj
Đaval
golubica
glas Božji
anđeli

POČINJE MUKA SVETE MARGARITE

Sveta Margarita paste ovce i pritom pjeva. Olimbrij zapovjedi slugama da uhvate djevojku, koja mu se sviđa. Sluge uhvate Margaritu i ona se moli Bogu. Sluge dovedu Margaritu gospodaru i kažu mu da ona štuje samo jednoga boga. Ona mu objasni kako vjeruje samo u Isusa Krista. On se razljuti i naredi da ju zatvore u tamnicu. Zatim Olimbij naredi da mu je opet dovedu. Nudi joj pomilovanje ako prihvati njegove bogove i bude mu žena, a ako odbije pogubit će ju bez milosti. Ona ga odbije jer je spremna podnijeti svaku muku za svoju vjeru. On naređuje slugama da ju išibaju pred pukom. Raspnu ju i počnu šibati, a ona gleda u nebo i moli. Sluge ju nagovaraju da se predomisli, no ona ne će. Kaže Olimbriju da se ne će odreći Boga te da joj ne mogu ubiti dušu. Olimbrij se naljuti i naredi da joj klještima kidaju meso. Počnu joj kidati meso, a ona se ponovno moli. Kad vidi kako joj teče krv, ponudi joj još jednu šansu. Ona odbija jer zna da će joj Isus otvoriti vrata raja. Naređuje da ju opet stave u tamnicu. Ona moli boga za milost.
Uđe joj zmaj u tamnicu. Prestraši se i počne moliti Boga. Zmaj ju proguta, a ona se u njemu prekriži i zmaj pukne, ona zađe i moli. Izleti golubica. Dođe joj Đaval i kaže joj da se pokvari. Ona ga primi za kosu i baci na pod i kaže mu da je se okani jer je Isusova službenica. Na nebu se ukaže križ i na njega sjedne golubica  i glas joj veli da će na nebu biti blažena. Sveta Margarita potjera Đavla. Ombrij naredi slugama da mu dovedu Margaritu. Ombrij ju ponovo nagovara da se preda, a ona odbija. Naređuje da ju svuku i golo tijelo pale bakljama. Ona se ni tada ne pokoleba pa ju stave u kotao vrele vode. Margarita moli Boga da ne umre u kotlu, već da u vodi bude krštena. Dođe golubica i stavi joj krunu na glavu. Margariti se oslobode ruke i ona izađe iz kotla.  Olimbrij se naljuti pa naredi: 'Sluge moje, uhitite, ove ljudi svi pobijte, i svu dicu i sve žene, uvridiše mnogo mene. Moje boge već ne štuju,  Isukrsta svi veruju. Svim im glave posicite, nikomure ne prostite!' Sluge ubiju narod. Zatim Olimbrij jednom slugi naredi da Margariti odsjeće glavu. Sluga ju moli za oprost i obeća da će slijediti Isusa. Sveta Margarita moli. S neba doleti golubica noseći križ. Svi padnu na zemlju. Golubica ju takne i glas s neba joj kaže da je blažena. Svima kaže da će za njih moliti, a svom krvniku da ju ubije. On ju ne želi ubiti. Ona moli Boga da grijeh ne padne na njezina krvnika. Zatim se namjesti da ju ubije. On ju ubije i potom padne od straha. Anđeli siđu i okruže njezino tijelo, a dušu joj odnesu u kraljevstvo nebesko veselo pjevajući o Božjoj milosti.
Marin DRŽIĆ: SKUP (Dubrovnik, 1555.)

Lica: Satir, u prologu
Skup, starac
Andrijana, kći mu
Variva, godišnjica stara Skupova
Gruba, godišnjica mlada Đživova
Kamilo
Dobre, Kamilova mati
Zlati Kum, njezin brat
Niko, dundo Kamilov
Dživo, prijatelj Dobrin
Pjerić, prijatelj Kamilov
Munuo, djetić Kamilov
Pasimaha (Kotoranin), djetić kod Zlatoga Kuma
Drijemalo, djetić kod Zlatoga Kuma

PROLOG: Satir (mladenkin brat Stijepo)

1. ČIN:
1. p:  Gruba izlazi iz Skupove kuće i veli kako ga je čula u snu da brani zlato i da ju je potjerao iz kuće. Variva joj otkriva da je teško živjeti sa Skupom te da je Skup vjerio kćer za nekog starca koji ju hoće bez prćije, a i da se Andrijana već vjerila za Kamila. Gruba otkriva svoju vragolastu narav. 2. p: Skup zapovijeda Varivi da ne izlazi iz kuće dok njega nema. Gruba pjeva da bi rađe mlada siromašnog nego stara bogatog muža. 3. p: Skup grdi Varivu što je na vratima. Ona kaže 'Tezoro da t' nađem, veliku tugu' Skup se čudi kako toliko toga zna, a ona mu kaže da mu se ukrasti može samo prašina jer joj ne da mesti, ni kuhati. Kaže da je sakrio ključe od ognjišta kao da mu je tezoro u ognjištu. Skup pokazuje svoju ogromnu škrtost i opsjednutost tezorom. Skup naređuje Varivi da ode do Andrijane i da prede. 4. p: Skup se boji da Variva zna da je u njega tezoro. Čuje buku iz kuće, pa se prepadne. To je Variva cijepala drva. Skup joj uzme ključe od ognjišta. Variva ga optužuje da je mešto sakrio u ognjištu. Skup ju počne tuči, Andrijana joj proskoči u pomoć. Nalaže im da odu na treći kat. 5. p:  ('Tko ljubi, sumnja') Skupa muči njegovo tezoro.Čuje buku s kata pa se priboji, lupa po vlastitim vratima. 6. p: Variva i Andrijana mu se jave iz kuće. On im nalaže da u kuću ne puste nikoga i ako itko bude došao što posudit da mu kažu da su lopovi sve pokrali. 7. p: ('Zlatu se svijet klanja') Skup komentira kako mu je teško otići od kuće, ali mu je dužnik obećao vratiti dug. Komentira važnost novca u društvu. Tvrdi da je ubog. Komentira današnje prijateljstvo. 8. p: Kamilo zove Grubu. Kamilo pokazuje kako pati za Andrijanom (petrarkističke muke). Gruba se s njim ruga. Traži od njega slatkiš, a on joj da dva omendula. Kaže da će joj sutra donjet više ako pozove Varivu. Gruba ne želi ići do Skupove kuće da ne sretne Skupa. Kamo joj kaže da Skupa nema doma. Gruba kaže da će poći tek kad joj da zahare. Variva izlazi iz kuće. 9. p: Variva Kamu govori o Skupovoj namjeri da Andrijanu da za bogatog starca koji ju hoće bez prčije i da je Andrijana očajna. Kamilo ponavlja kako su se on i Andrijana vjerili. Petrarkizam. 10. p: Dobre zlati Zlatog pa mu kaže da bi se trebao ženit i imati djecu. Zlati joj veli da je kasno došla s tim savjetom jer je star. Dobre ga nagovara i veli mu da je našla jednu s prćijom od vele tisuć dukata. On ne želi nikakvu s prćijom jer bi takva stalno nešto tražila. Dobre ga i dalje nagovara. Zlati želi ubogu djevojku. Dobre ne zna gdje bi takvu našla. Zlati aludira na Skupovu kćer. Veli da mu je draga Skupova kuća, a da je i Andrijana lijepa. Dobre je zadovoljna.  Zlati odlazi tražiti Skupa.

2. ČIN
1. p: Munuo komentira kako je teško služiti zaljubljenom gospodaru jer on stalno mijenja naredbe. Tad spazi Grubu, rugaju se jedan drugome zbog imena. Munuo joj daje jabučicu. Gruba pobjegne. 2. p: Sad su dvojica zaljubljenika. Dolazi Kamilo, zove Munua da s njim pođe. Odlaze. 3. p: Dolazi Skup, nije pokupio dug. Misli što mu je sa zlatom. Boji se da ga netko nije našao. 4. p: Dolazi Zlati. Skup naglašava svoje siromaštvo. Zlati kaže da je bogat tko je dobar. Skup sumnja da ovaj zna za zlato, pa veli da je dobar tko je bogat. Zlati odgovori da mu je i takav drag i bogat. Sad Skup zaista misli da ovaj zna za tezoro. Ponavlja zlatikanje, i kaže da se rđa ne druži sa zlatom. Skup se žali da ima kćer, a ne ima joj za prćiju. I dalje misli da ovaj zna za zlato pa želi otići. Zlati ga pita bi li udao kćer. Skup ponavlja da nema prćije. Zlati kaže da će ju uzet bez prćije. Skup začuje zvono i pomisli da ga kradu i ode. Zlati zaključi da kad bogat ubogu dođe s lijepim riječima, ubog misli da ga je došao varat. Skup se vraća i dovrše stvar. Zlati zove Pasimahu. Skup govori da mu ovi tezoro ne će dirati. 5. p: Skup kaže Varivi da je vjerio kćer za Zlatog bez prćije. Variva je zgrožena. Skup kaže da bi se i on ženio da je bogat. Nalaže da se Andrijana uredi i da spreme kuću dok se ne vrati. 6. p: Variva tuguje zbog Andrijane, al se bar nada da će biti obučena i sita. Kaže Kamilu za Andrijanu. Kamilo tuguje, a Munuo ga tješi i predlaže mu da ode doma i učini se bolestan te da će tako nagovorit Dobru i Kuma da mu daju Andru. 7. p: Pasimaha hvali svog bogatog gospodara. Divi se moći novca. Lamentira o svojoj vojsci kuhara. Spazi Grubu pa ju prosi, a ona ga odbija.

3. ČIN:
1. p: Dobre se nada da Skup ne će odbit Zlatog. Prolazi Dživo i veli joj da je pristao. Dobre hvali djevojku da joj ne smeta što je star. Dživo joj veli da se Kamilo vjerio, a da on nije star. Dobre je šokirana. Kaže da joj više ne će u kuću. Dobre govori loše o današnjim nevjestama. Đživo ukazuje na gospodarski prosperitet u odnosu na prošlost. 2. p: Dolazi Gruba te objašnjava Dživu i Dobri da Kamilo mre. Odlaze po doktora. 3. p: Dolazi Pasimaha s vojskom. Drijemalo ima zastavu. Žele osvojiti Skupovu kuću. 4. p: Variva ih pusti. 5. p: Munuo vidi da se spremaju za pir. Dolazi Skup. Mumuo se sakrije. 6. p: Skup se žali na cijene i da se mora pravit siromah. Vidi otvorena vrata od kuće. 7. p: Skup misli da su lopovi pa ih tuće. Munuu nije jasno što se događa. SKup je istjerao vojsku iz kuće. Pasimaha prizna poraz. 8. p: Munuo se sakrit veseli. 9. p: Skup je zadovoljan što mu nisu uspjeli ukrasti tezoro jer mu je ono sve u životu. 10. p: Zlati se hvali kako su ga pohvalili što će se ženit ubogom djevojkom. Skup odlući sakriti tezoro u crkvu. 11. p: Munuo ga prati. Skup se prepao od groba, sakrije pa ode po kljuce.

4. ČIN:
1. p: Munuo je našao tezoro. 2. p: Pjerić sretne dunda Nika i moli ga za pomoć. Niko istiće problem današnje mladeži i obrazovanja. Pjerić mu kaže da Kamilo umire. Niko je ljut što se Kamilo vjerio i da mu ne može pomoći. 3. p: Skup se vraća s kljućevima. Dum Marin mu se žalio na bezparicu. Ide do tezora. 4. p: Zlati traži Pasimahu koji mu kaže da ga Skup potjera. Zlati je ljut i za sve krivi Dobru te odustaje od vjenčanja. 5. p: Skup vapi za tezorom. Zlati mu kaže da se ne će vjenčat. 6. p: Munuo se veseli bogatstvu i prosi Grubu. Ona ga ne će jer je siromah. 7. p: Variva kaže da je Andre očajna. Ne zna što će sa stvarima. 8. p: Dživo raspravlja o ljudima. Prolazi Niko koje mu se sve to ne sviđa. Izgubio je vjeru u podmladak i ne da novce. 9. p: Gruba kaže Dživu  da ga Dobre zove da ode do Kamila i da ju je Munuo zaprosio i da je odbila. On joj kaže da tako opet učini.

5. ČIN:
1. p: Kamilo se jada, osamljen je. Sreće Skupa. Qui pro quo. Kamilu to nije jasno. 2. p: Munuo se veseli novom tezoru. Pjerić ga vidi, optuži da je nešto ukrao i vodi ga Kamilu. 3. p: Skup otužuje kćer i Kamila za krađu. Kamilo kaže da su se potajno vjenčali. Skup ludi i misli da su se svi urotili protiv njega. 4. p: Dolazi Dživo. Skup i dalje traži svoje. Pjerić dovlači Munua. Prvo Munuo kaže da Kamilo voli Skupovu kćer i da se vjereni, te da ju Skup hoće dati Zlatom.

Tu rukopis prestaje.




Ivan GUNDULIĆ: DUBRAVKA (Dubrovnik, 1628.)

Lica:
Radmio, skup pastira, ribar,
Miljenko, Ljubmir, Dubravka, skup vila
Divljak satir, Gorštak satir,
Zagorko, Ljubdrag,
Jelenka satirica, Brštanko, Tratorko,
Vuk satir, Stojna,
Pelinka, pet malih pastjerića,
glasnik, skup satira, redovnik


1. ČINjenje:
1. skazanje: Radmio kaže da je ovo dan, posvećen slavi slobode, kad će se zaručiti najljepši pastir i najljepša vila. Skup pastira zaziva Danicu. Ove će godine to biti Miljenko i Dubravka. Odlaze prirediti svetkovinu. 2. skazanje: Ribar je došao u dubravu kako bi se nauživao slobode. Radmio mu kaže da je mudro izabrao, a ribar mu kaže da će mu biti vjeran prijatelj. 3. skazanje: Miljenko traži Dubravku. 4. skazanje: Miljenko uzdiše za Dubravkom i žali se Ljubmiru. Nije siguran voli li ga Dubravka. Ljubmir ga tješi. 5. skazanje: Dubravka i skup vila se uređuju. 6. skazanje: Divljak želi i traga za Dubravkom. 7. skazanje: Sretne Gorštaka. On mu se pohvali da su ga pastiri zvali da im svira na slavlju. Divljak je ljudomoran pa ga izazove da se natječu koji od njih bolje pjeva. Sviraju. Gorštak tvrdi da on bolje svira. Pobjegne. Divljak namjerava jednoj vili, od onih koje se kupaju na jezeru, ukrasti odjeću. 8. skazanje: Zagorko je ostavio imanje i krenuo za svojom vilom. Ljubdrag ga odgovara. 9. skazanje: Ljubdrag se nada da će se Zagorko ipak vratiti. Kaže da su mnogi ostavili imanja zbog vila na ovi dan. 10. skazanje: Satirica Jeljenka traži po Dubravi satira Divljaka koji ju je ostavio zbog vila.


2. ČINjenje:
1. skazanje: Brštanko, Ljubmir, Tratorko komentiraju današnje veselje. Odlaze tražiti ostale. 2. skazanje: Vuk satir se veseli što će za veselja sva imanja biti nečuvana pa će se nakrasti. 3. skazanje: Stojna ga je uhvatila kako joj krade ovcu. Potegne ga za bradu. On joj vrati ovcu. Ostane žedan i gladan. 4. skazanje: Gorštak ga nađe gdje plače pa ga tješi. Odlaze u selo na pir. 5. skazanje: Miljenko govori Pelinki koliko voli Dubravku. Pelinka mu obeća da će to prenjeti Dubravki. 6. skazanje: Divljak preodjeven u vilu uvjeren je u svoju neprepoznatljivost, ali mu ispod kose izviruju rogovi. 7. skazanje: Zagorko traži vilu. 8. skazanje: Stojna sa sinom i pastirićima moli Zagorka da se vrati doma. Pastirići također žele ostaviti majku u potrazi za vilama.  9. skazanje: Satirica Jeljenka se preobukla u pastira.


3. ČINjenje:
1. skazanje: Pastiri love Divljaka kako bi ga spriječili da dođe do Dubravke. Jeljenka to vidi. 2. skazanje: Gorštak je vuka poslao po bubanj. 3. skazanje: Ljubdrag vidi nekog tužnog. 4. skazanje: Miljenko je tužan jer misli da se Dubravka morala zaručiti za bogatog i ružnog Grdana. 5. skazanje: Jelenka spasi Divljaka od pastira. On joj obeća vjernost. 6. skazanje: Brštanko i Ljubdrag tuguju zbog Miljenka. Glasnik im kaže da se ženio. 7. skazanje: Satiri i pastiri se vesele. 8. skazanje: Dolaze redovnik, Miljenko i Dubravka. 9. skazanje: Svi plešu kolo u čast vjenčanja i slave slobodu. 'O lijepa, o draga, o slatka slobodo, dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, uzroče istini od naše sve slave,uresu jedini od ove Dubrave, sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti!'